Hodočašće je organizirano na poticaj hrvatskih biskupa, trajat će do 12. listopada, a u utorak, 7. listopada prije svete mise u bazilici sv. Petra predviđen je susret s Papom.
Glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić rekao je Hini da će na hodočašće krenuti između 7 i 10 tisuća Hrvata organiziranih po svojim biskupijama, brojni će hodočasnici putovati i u vlastitom aranžmanu, a očekuje se i dolazak Hrvata iz drugih zemalja.
Misu u utorak, prije koje će Papa pozdraviti i susresti se s hrvatskim hodočasnicima, predvodit će predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Ancić je dodao da će Hrvati nazočiti i općoj audijenciji kod Svetoga Oca u srijedu, a u četvrtak će mise na hrvatskom jeziku u dva navrata biti služene u bazilici sv. Pavla. Prvu će misu predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a propovijedat će riječki nadbiskup Mate Uzinić, dok će drugu predvoditi splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, a propovijedat će vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić.
Hrvati vole hodočastiti u Rim i susresti se sa Svetim Ocem, rekao je Ancić te dodao da je hodočašće znak jedinstva sa Svetim Ocem, a pohodom apostolskim prvacima Svetom Petru i Svetom Pavlu želimo potvrditi svoje zajedništvo i vjernost Svetom Ocu, rekao je glasnogovornik HBK.
Svaka biskupija, naveo je Ancić, ima i svoj vlastiti program pa će neki hodočasnici u tom sklopu pohoditi Padovu, Assisi, a neki Zavod sv. Jeronima i druge crkve.
Najstariji zapisi o hrvatskim hodočašćima su još iz IX. stoljeća, o njima pisao i Dante
Hodočašće u Katoličkoj crkvi simbolizira život kršćana kroz trpljenje i njihovu postojanost u pohodu prema svome cilju, odnosno dolasku u mjesto hodočašća. Najstariji zapisi o hrvatskim hodočašćima i hodočasnicima potječu još iz IX. stoljeća, kada su ugledna imena hodočasnika zapisana na rubovima stranica Čedadskoga evanđelistara. Među tim imenima nalaze se i imena hrvatskih knezova - Trpimira sa sinom Petrom, Branimira sa ženom Marušom i kneza Braslava sa ženom.
Pohod hrvatskih hodočasnika Rimu nije promaknuo ni oku glasovitoga talijanskog književnika Dantea, koji u Raju, trećem dijelu Božanstvene komedije, u pjevanju 31., stihu 103. piše o Hrvatima koji dolaze kao vjerni katolici na hodočašće u Rim da se poklone Veronikinom rupcu na kojemu je ostao utisnut Kristov lik.
Mnogi su hodočasnici opisivali svoja putovanja pa je tako iz njih nastao i književni putopis. Koliko su važna i za razvoj hrvatske književnosti svjedoči i djelo "Putovanje k Jerozolimu god. 1752." Jakova Pletikose, koje se smatra prvim putopisnim žanrovskim ostvarenjem na hrvatskom jeziku. Osim toga, putopisi su važni izvori za proučavanje hrvatske etničke, vjerske i državne povijesti.
Povjesničar Krešimir Kužić u knjizi "Hrvatska obala u putopisima njemačkih hodočasnika XIV.-XVII. st.", donosi hrvatske prijevode 94 njemačka hodočasnička putopisa u Svetu zemlju, u kojima autori bilježe obilate podatke o hrvatskoj obali, njezinoj etničkoj pripadnosti, tada aktualnoj političkoj podjeli hrvatske zemlje te jeziku kojim govori stanovništvo.
U hrvatskoj povijesti posebno su upamćena hodočašća hrvatske mladeži u Rim tijekom 80-ih godina za pontifikata pape Ivana Pavla II., iz kojih se razvio posebno prisan odnos ovoga pape prema Hrvatima i Hrvatskoj, ali i Hrvata prema papi Ivanu Pavlu II.
Autor: Mate Kovačević