Koncert i svečano otvaranje izložbe: Život i rad BéleBartóka u čast 135. godišnjice njegovog rođenja (izložba i koncert) u suradnji sa Muzičkom školom „Vida Matjan” održat će 12. prosinca, s početkom u 19 sati u crkvi Sv. Duha u Kotoru.
BélaBartók je jedan od najznačajnijih kompozitora 20. st. Njegovo djelo i znanstvena dostignuća nisu od ogromnog utjecaja samo na mađarsku i europsku glazbu već su od epohalnog značaja za svjetsku kulturnu baštinu. Osim što je bio veoma značajan kompozitor, BélaBartók je igrao istaknutu ulogu u etnografiji i sakupljanju narodne muzike Srednje Europe (osim mađarske sakupljao je i narodnu glazbu ostalih naroda u Karpatskom basenu, rumunjsku, slovačku, srpsku i hrvatsku), ali je čak i u Sjevernoj Africi snimao arapsku narodnu glazbu. Obilazio je sela sa fonografom – najranijom mašinom za snimanje i reprodukciju zvučnih zapisa, i snimljeni materijal je obradio znanstvenom preciznošću. Mnogi motivi iz narodne glazbe su se kasnije pojavili u njegovom glazbenom stvaralaštvu. Tijesno je surađivao sa ZoltánomKodályem, također veoma poznatim mađarskim kompozitorom tog vremena, s kojim su objavili zajedničku zbirku mađarskih narodnih pjesama.
Rođen je 1881. godine i već je u ranoj mladosti pokazao veliki talent i zanimanje za glazbu. Prvi bubanj je dobio kada je ima svega 2 godine i prema riječima majke cijeli dan je udarao po njemu. Klavir je počeo da svira sa 4 godine, a prve lekcije je dobivao od majke. Komponiranje je započeo sa 8 godina. Nakon završene srednje škole, obrazovanje je nastavio na Mađarskoj kraljevskoj akademiji muzike u Budimpešti, gdje je kasnije postao instruktor glazbe i profesor. Godine 1940. se zbog rata preselio u SAD, ali nikada nije aplicirao za američko državljanstvo jer se nakon završetka rata htio vratiti u Mađarsku. Za vrijeme svog boravka u SAD držao je predavanja na prestižnim fakultetima, kao što su Columbia (među ostalom o narodnoj glazbi Južnih Slavena) i Harvardu. Usprkos želji da se vrati u Mađarsku, umire 1945. godine u New Yorku.
Njegova najpoznatija djela kao kompozitora su: opera Zamak vojvode plavobradog (1911.), glazba za klavir Allegro barbaro (1911.) i Mikrokozmos (1926.-1937.), baleti Drveni princ (1914.-1916.) i Čudesni mandarin (1918.-1919.), ali su značajna i njegova djela u oblasti komorne i koncertne glazbe.