Izazov očuvanja i valorizacije tradicionalne ruralne arhitekture vrlo je sličan u svim zemljama regiona, a objekti upravo te arhitekture, pod najvećim su rizikom upravo sada u vremenu globalizacije – čulo se danas na međunarodnoj konferenciju pod nazivom „Ruralno nasljeđe Jugoistočne Evrope", koja je održana u Tivtu u sklopu 11.zasijedanja Mreže za nasljeđe Jugoistočne Evrope – "SEE Heritage Network". Tridesetak učesnika - stručnjaka za prostorno planiranje,arhitekata, konzervatora i aktivista NVO sektora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Kosova i Albanije okupilo se juče u adekvatnom ambijentu – starom bokeljskom selu Gornja Lastva na obroncima Vrmca iznad Tivta, gdje su raspravljali o načinima zaštite, obnove i adekvatne valorizacije tradicionalne ruralne ahtitekture u tim državama. Okruženi starim kamenim kućama, međama i netaknutom prirodom Gornje Lastve, učesnici skupa saglasili su se da ruralnu i tzv. vernakularnu arhitekturu treba sačuvati jer je ona izuzetno bitan dio cjelokupnog kulturnog identiteta država regiona.

"Medjunarodni savjet za spomenike i spomeničke sredine ICOMOS je još 1999-te izdao Povelju o vernakularnom graditeljskom nasljedju, ističući da je vernakularno garditeljstvo osnovni izraz kulture jedne zajednice, njene veze sa sopstvenim područjem,a istovremeno i izraz kulturne raznolikosti svijeta. Taj segment nasljedja je pod velikim rizikom pogotovo sada u vremenu globalizacije, kada objekti vernakularne arhitekture su u cijelom svijetu ekstremno ranjivi i suočavaju se sa problemima kako propadanja, tako i devastacije prouzrokovane nekontrolisanom urbanizacijom i razvojem."- kazala je, otvarajući skup, arhitekta Aleksandra Kapetanović iz kotorske NVO "Expreditio" .Učesnici konferencije ukazali su i na niz pozitivnih primjera brige o ovom nasljeđu u regionu, kao i pokretanje diskusije o boljem očuvanju i upravljanju ovim vrijednim resursom na prostoru Jugoistočne Evrope.
Arhitekta Marija Nikolić iz Kulturno-zavičajnog društva "Napredak" Gornja Lastva upoznala je prisutne sa aktivnostima te NVO koje traju već 40-tak godina, na zaštiti, obnovi i valorizaciji starog sela Gornja Lastva. Ona je naglasila da je Opština Tivat još krajem odamdesetih, donijela izuzetno kvalitetne urbanističke projekte revitalizacije 13 ovdašnjih starih ambijentalnih cjelina, od kojih se možda najviše postiglo u Gornjoj Lastvi,ali je ograničavajući faktor to što u tom selu više nema stalnih stanovnika, iako je ovdje prije oko 150 godina, bilo 900 stalnih žitelja.
"Selo bez ljudi je na žalost, samo prazna ljuštura, te stoga treba naći načine da se ljude ekonomski motivišu za povratak i život u sredini svojih predaka. Grad hotel Sveti Stefan nije primjer obnove starog ribarskog sela, već samo model obnove graditeljske baštine, pa ljudima trebate dati mogućnost da se vrate u svoje selo i nadju načina da u njemu ekonomski prosperiraju."- istakla je Nikolić dodajući da puno očekuje od IPA projekta prekograničlne suradnje Boke i dubrovačke regije pod nazivom "Baština – pokretač kulturnog razvoija" i proglašenja brda Vrmac parkom prirode. Ona je ukazala na mogućnosti koje pruža uzgoj tradicionalnih lokalnih prehrambenih proizvoda i održivi seoski turizam "jer se ne može nasljedje podrediti turizmu, niti nam trebaju velike brojke, već kvalitet – odnsono manji broj ljudi-posjetilaca koji žele da dožive autentično i pravo iskustvo, a ne da kao klasični turisti samo "protrče" ovuda."
Učesnici konferencije saglasili su se da su objekti tradicionalne ruralne arhitekture još i prije više stotina godina, kao što je to primjer u Gornjoj Lastvi, bili uskladjeni sa principima održivog razvoja i gradnje iako njihovi graditelji nisu bili ljudi sa visokim školama I diplomama fakulteta.
"Sve – počev od odabira položaja kuća, materijala za gradju, veličine otvora na zgradi i sličnog, produkt je iskustva ljudi koji su ovdje živjeli, pa je ta stara vernakulana arhitektura već i tada bila energetski efikasna i mnogo uskladjenija sa prirodom nego što je to današnja moderna gradnja."- podvukla je Nikolić.
Siniša Luković