U organizaciji Centra za regionalizam iz Novog Sada i uz podršku Zaklade Hannsa Seidela danas je održana četvrta on line konferencija u okviru šireg projekta “EU integracije i pitanje nacionalnih manjina”, na kojoj su uzeli učešće predstavnici vlada, sveučilišta i manjinskih nacionalnih zajednica iz Republike Srbije, Republike Hrvatske i Crne Gore.
Osnovni pravni okvir u kojemu se ostvaruju manjinska prava u državama regije je standardan, uz povijesne specifičnosti koje utječu na mehanizme i kvalitetu zaštite. U javnom diskursu se sve češće spominje „nestandardno manjinsko pravo“, a to je ekonomski status manjina, utemeljeno u korpusu ekonomsko-društvenih i kulturnih prava. Očigledno je, a to potvrđuju , nažalost, još uvijek rijetka istraživanja, da pripadnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica žive mahom u nerazvijenim ruralnim područjima domicilnih država. Ovo , pak, nije slučaj za pripadnike hrvatskoga naroda u Crnoj Gori. Dapače.
Ekonomska moć manjina je uglavnom ispod prosjeka ostalog dijela stanovništva. Posljedice su mnogostruke, a sljedeće je očigledno: visoki stupanj migracija, asimilacija, slabija prohodnost u društvenoj hijerarhiji moći i utjecaja. Sve to zajedno usporava integraciju u cjelokupnu društvenu strukturu zemlje.
Kakav odgovor na ovaj problem pružaju Hrvatska, Crna Gora i Srbija je tema ove regionalne konferencije.
U ime Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore na konferenciji je sudjelovala Ana Vuksanović, koja je navela i obrazložila izazove s kojima se manjinske zajednice u Crnoj Gori suočavaju na području ekonomije, a uvjetovane su starosnom strukturom stanovništva, migracijama i emigracijama. Navela je da je neophodno podstaći mlade pripadnike manjinskih zajednica, ali i većinskog stanovništva, da ostanu u svojim zajednicama i državama subvencijama malog i srednjeg poduzetništva, naročito start- upova, kao i kreditiranjem projekata koji imaju za cilj digitalizaciju, te turizma, vrlo propulzivne branše koja je glavni izvor prihoda pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Crnoj Gori, ali i ostalih manjinskih zajednica. Naglasila je i važnost demografske strategije vlade koja bi kvalitetnom stambenom i subvencijskom politikom unaprijedila ekonomske i društvene prilike.
Sudionicima konferencije se uvodno obratio Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, Milinka Hrćan, v.d. pomoćnica tajnika Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, kao i dr. sc. Klaus Fiesinger, regionalni direktor Zaklade Hanns Seidel za Jugoistočnu Europu, te direktor projekata u Srbiji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Albaniji.
Moderator je bila Jelena Perković iz Centra za regionalizam.
Oni su istakli značaj sagledavanja položaja i statusa nacionalnih manjina, s nadom da javne rasprave o toj temi utječu na poboljšanje ekonomskog i društvenog statusa pripadnika manjinskih naroda.
U radu konferencije sudjelovali su mr. sc. Gordana Lazarević, Evropski pokret u Srbiji, koja je izlagala o ekonomskom položaju i zakonodavnom okviru u Republici Srbiji, prof. dr. Miloš Bešić, Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu, koji je predstavio rezultate o korelaciji etničke distance i nivoa prihoda, ekonomske aktivnosti, kompjuterske pismenosti, stupnja obrazovanja, općine stanovanja, stupnju urbaniziranosti itd. Interesantan je podatak da efekt općine , vezano za veće prihode, kao i opću ekonomsku aktivnost, posebno vidljiv u distanci prema pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori, čak od petnaest posto.
Prof. dr. Siniša Tatalović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, predstavio je prilike u Republici Hrvatskoj, a Fikret Ljuljanaj iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore institucionalni i državni okvir u Crnoj Gori, pritom naglasivši orijentiranost nove vlade k ujednačenom regionlanom razvoju, što bi, u konačnici, poboljšalo i ekonomski položaj manjina u Crnoj Gori.
Na on line konferenciji sudjelovali su i predstavnici nekih manjinskih nacionalnih zajednica iz Srbije te predstavnici lokalnih samouprava.
Ana Vuksanović