Manjinski narodi u Crnoj Gori u prethodnim decenijama su prošli težak put od negacije, asimilacije, preko progona do prihvaćanja u okvirima suvremenog društva u Crnoj Gori. Jedna od tih itekako značajnih zajednica su Hrvati. Hrvati u Crnoj Gori su u političkom smislu okupljeni oko jedne partije HGI čiji je lider istaknuti intelektualac, pjesnik i poliglot Adrijan Vuksanović, a on je reprezentativni predstavnik svoga naroda.
Uvijek moramo imati na umu da nacionalni identitet Hrvata kao i drugih manjinskih naroda predstavlja nešto posebno i iznimno u hijerarhiji duhovnih i materijalnih dimenzija to je svakako važna karika u sastavu koji slijedi iz čovjekove potrebe da stvara socijalne strukture u kojima bolje živi i u kojima može realizirati svoje egzistencijalne potrebe. Taj neprekidni niz počinje prvo s obitelji gdje se razvija prva ljubav, a to je ljubav prema svom materinjem (hrvatskom) jeziku. Ono što je u toj kompleksnoj povijesnoj situaciji bitno jest da je hrvatski nacionalni identitet bio formiran u različitim kulturama i tradicijama, koje su dominirale Bokom i Crnogorskim primorjem, koje su ga s jedne strane bez sumnje obogatile ali s druge, izostala je, kod Hrvata u prošlosti trajna politička i kulturna akcija, koja bi djelovala i jačala nacionalni i kulturni identitet. Posebno je taj problem bio izražen nakon okončanja II. Svjetskog rata kada se na to nacionalno pitanje gledalo s posebnom pažnjom od ondašnjih političkih i sigurnosnih struktura. Isto tako s početkom ratova 90-tih na područjima Zapadnog Balkana rasle su tenzije u kojima su Hrvati u Crnoj Gori bili pred teškim izazovima i dvojbama koje su im nametnute od povampirenih nacional-šovinista. Pa je za njih od pojedinih srpskih nacionalističkih krugova važila samo odrednica ,,ustaša.”
Danas su institucije države Hrvatske nesebično uz Hrvate u Crnoj Gori pružajući im u Europskim okvirima punu podršku. Očuvanje hrvatskog identiteta u Crnoj Gori predstavlja jedan od prioritetnih ciljeva kojem trebamo svi mi u Crnoj Gori dati punu podršku. Brojne, a nadasve lijepe kulturne, manifestacije koje nas povezuju s Hrvatima, a koje su duboko ukorijenjene u Boki je nešto što moramo čuvati i njegovati. Izdvajajući prije svega: a) kontinuitet i b) razlikovanje od drugih, kao kriterije određenja identiteta, Monserrat Guibernaut kaže da je „identitet (je) definicija, interpretacija bića, koja utvrđuje što je osobnost, i gdje se ona nalazi, i to u socijalnom i psihološkom smislu” (Giberno 1996/97, 52). Pritom su „... kulturno zajedništvo i jedinstvo smisla glavni izvori koji omogućuju izgradnju i spoznaju nacionalnog identiteta”, što znači da „... snaga kulture leži u njenoj sposobnosti da stvori identitet, nešto bez čega pojedinac ne može živjeti i nešto što se ne može lako promijeniti”, upozorava Giberno (Giberno 1996/97, 53, 57).
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori postoji od 2007. godine i kroz različite projekte u prethodnim decenijama i u aktualnom trenutku radi na očuvanju identiteta.
Ne samo to. Hrvatsko nacionalno vijeće razvija i blisku suradnju s brojnim i relevantnim društvenim i političkim činiocima ali prije svega sa svim Hrvatima koji razumiju koliko je ovo pitanje od vitalnog značaja za njih. Hrvati u Crnoj Gori su u svim prethodnim vjekovima dali značajan doprinos razvoju kulture, multikulture i poštovanja različitosti, a posebno su u prethodnim decenijama nesebično podržali put Crne Gore ka EU i našu nezavisnost. Hrvatski nacionalni identitet mora biti sačuvan u Crnoj Gori ponajviše zahvaljujući dubokoj patriotskoj i identitetskoj crti koju osjeća zaista veliki broj Hrvata u Crnoj Gori, a naša ih država mora podržati na tom putu. Mladi Hrvati u Crnoj Gori trebaju biti ponosni na svoje porijeklo, jezik i korijene i naravno davati svoj puni građanski doprinos u okviru Hrvatske zajednice. Put pomoraca, trgovaca, pjesnika, slikara, svećenika kojim su hodili poznati Hrvati Boke daje posebnu draž na koje bi se i mnogo veći narodi mogli ugledati i ponositi. Ne smijemo zaboraviti jedan od kultnih slogana koji je svojevremeno imala HGI: ,,Hrvatsko srce za Crnu Goru” je li moglo biti ljepše i sadržajnije poruke u kojoj je sve rečeno. Vjerujem da vrijeme koje je pred mnogim mlađim generacijama Hrvata u Crnoj Gori na neki način sudbinsko jer će od njihove podrške zavisti očuvanje vlastitih puteva samospoznaje, puteva na kojima su mnogi istrajali. Danas taj put čine brojni izbori, razmišljanja, odluke ali ne zaboravite samo je jedan put pravi kojim se ide svi drugi putevi su stranputice!!!
Izvor: https://www.hia.com.hr/
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicist