Riječima „u ime oproštaja, pomirenja i ljubavi, zvona zvonite“, koje je ove godine izgovorio Mali admiral Bokeljske mornarice Kotor, Krsto Petrović, uz zvuke zvona katedrale sv. Tripuna, svečano je otvoreno jubilarno, 25. izdanje Međunarodnog festivala KotorArt. Na Dan državnosti Crne Gore, u jedinstvenom ambijentu Trga ispred katedrale sv. Tripuna, koncert simboličnog naziva „Trajanje” obilježio je četvrt stoljeća festivala, potvrđujući njegovu trajnu misiju – da kroz umjetnost čuva kulturnu baštinu, potiče suvremeno stvaralaštvo i otvara prostor dijalogu među ljudima i kulturama.
Program otvorenja bio je posvećen dvjema značajnim obljetnicama – 120. godišnjici rođenja Ivana Brkanovića, istaknutog skladatelja rođenog u Kotoru, te dvadesetoj godišnjici smrti don Branka Sbutege, jednog od osnivača KotorArt-a, čija je vizija trajno oblikovala identitet festivala. Pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka nastupili su Bokeljski simfonijski orkestar, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, sopranistica Mihaela Kristina Mlinarić, tenor Reza Fekri i bariton-bas Krešimir Stražanac. Publika je prisustvovala praizvedbi ciklusa Pjesme muzici, nastalog po narudžbi KotorArta na stihove don Branka Sbutege, kao i prvom izvođenju u Crnoj Gori monumentalnog Triptihona Ivana Brkanovića.
Obraćajući se okupljenima, umjetnički direktor i osnivač festivala Ratimir Martinović istaknuo je da tema ovogodišnjeg otvorenja nije samo naziv koncerta, već ideja koja već četvrt stoljeća određuje identitet KotorArta.
„Srećan Dan državnosti Crne Gore, dan u koji su utkani samosvijest i otpor. Vjerujem da ta dva pojma makar dijelom opisuju i ovaj festival, jer je i KotorArt na svoj način čin otpora, otpora zaboravu, površnosti i apatiji. Crna Gora danas djeluje mnogo manje apatično nego prošle godine i vjerujem da svi imamo razloga da budemo ohrabreni tom činjenicom. Moja misija za moj rodni grad je jednostavna: da svojim radom doprinesem maksimalnom smanjenju broja onih koji bi na eventualnom referendumu glasali Za skidanje Kotora sa UNESCO liste. Put ka očuvanju našeg grada ne vodi kroz strah, već kroz kulturu, obrazovanje i podizanje svijesti o vrijednosti prostora koji baštinimo. Taj proces mora biti trajno opredjeljenje, jer generacijama koje dolaze ostavljamo Boku koju smo dužni da sačuvamo.“
Martinović je napomenuo kako je upravo kultura ono po čemu je Kotor prepoznatljiv u europskim okvirima, naglasivši da KotorArt tijekom četvrt stoljeća nije izgradio samo program, već i zajednicu ljudi koja vjeruje u umjetnost kao pokretačku snagu društva.
„KotorArt, kakav danas poznajemo, dokaz je onoga što Kotor može u muzici, ali i u svakom drugom kreativnom izrazu. Kada pogledam unazad na ovih dvadeset pet godina, ne vidim samo festival. Vidim dokaz da mala zajednica, kada odluči da vjeruje u sebe, može stvoriti nešto što nadživi generacije. Zato se ne bojim da zamislim narednih dvadeset pet godina. Vidim Kotor u kojem mladi ostaju i vraćaju se ne iz nužde, nego zato što ovdje mogu stvarati. Vidim KotorArt kao prirodnu tačku na kulturnoj mapi Evrope i Mediterana i grad koji svoju baštinu nosi kao najveću snagu.“
Predsjednik Općine Kotor Vladimir Jokić istaknuo je kako ovogodišnja tema KotorArt-a snažno odražava identitet grada koji već stoljećima traje.
„Trajanje je najveći domet ljudskog djela. Njime se nadilazi prolaznost i ostavlja trag u životima budućih generacija. Kotor je simbol trajanja i opstanka, ali i mnogo više od toga, grad koji je sebe utkao u identitet Crne Gore. Sloboda ništa ne bi vrijedila bez ljepote, a ljepote nema bez umjetnosti. Zato želim da KotorArt i u narednih najmanje dvadeset pet godina ostane postojani i neugasivi svetionik našeg kulturnog života.“
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić poručio je da Kotor predstavlja jedan od najsnažnijih simbola kulturnog identiteta države, dok je KotorArt njegov suvremeni izraz.
„Postoje gradovi koji imaju istoriju i postoje gradovi koji jesu istorija. Kotor pripada ovoj drugoj vrsti. UNESCO nije Kotoru dodijelio identitet, on je samo prepoznao ono što je ovaj grad odavno stvorio. KotorArt nije samo festival. On je dokaz da se iz Kotora može govoriti evropskim jezikom izvrsnosti i da kultura predstavlja jedan od naših najvažnijih razvojnih potencijala. Kada čuvamo svoju kulturu, postajemo trajni i neizbrisivi.“
Ministrica kulture i medija Tamara Vujović naglasila je kako četvrt stoljeća KotorArt-a predstavlja mnogo više od kontinuiteta uspješnih festivalskih izdanja.
„Istoriju oblikuju veliki događaji, institucije čuvaju poredak, a kulturu stvaraju ljudi koji vjeruju da ljepota, znanje i stvaralaštvo predstavljaju najtrajniji izraz slobode. Dvadeset pet godina KotorArta svjedoči o istrajnosti jedne ideje i posvećenosti ljudi koji su razumjeli da se povjerenje publike stiče godinama, a umjetnička izvrsnost gradi svakim novim izazovom.“
Voditelj UNESCO-ova ureda u Crnoj Gori Siniša Šešum podsjetio je da se i jubilarno izdanje održava pod pokroviteljstvom glavne direktorice UNESCO-a.
„ Posebno smo ponosni što se ovo jubilarno izdanje održava pod pokroviteljstvom Generalnog- Direktora UNESCO-a, upravo ovdje u Kotoru, u srcu grada koji s ponosom nosi čak tri UNESCO-ova statusa Pokroviteljstvo generalnog direktora UNESCO-a potvrđuje snažnu usklađenost KotorArta sa globalnim mandatom UNESCO-a koji podstiče kreativnost, promoviše međukulturni dijalog i štiti raznolikost kulturnog izraza.“
Svečano otvorenje jubilarnog izdanja KotorArt-a još je jednom potvrdilo da festival nije samo mjesto vrhunskih umjetničkih ostvarenja, već prostor u kojem se susreću tradicija i suvremenost, lokalno i univerzalno, prošlost i budućnost. U godini velikog jubileja KotorArt nastavlja graditi mostove među umjetnicima, publikom i zajednicom, ostajući vjeran ideji da kultura nije samo čuvarica sjećanja, već jedan od najsnažnijih pokretača društva.